Get Started. It's Free
or sign up with your email address
FILOZOFIJA by Mind Map: FILOZOFIJA

1. PATRISTIKA

1.1. 2 glavna cilja djelovanja: - obrana kršćanstva od sekta - izgradnja i razrada cjelokupnog kršćanskog sustava

1.2. lat. PATRES - crkveni oci

2. ETIČKE ŠKOLE

2.1. STOIČKA ŠKOLA

2.1.1. STOIK - smireno prihvaća iskušenja života

2.1.2. osnivači Zenon, Kleant, Hrizip, Epiktet, Seneka, Marko Aurelije

2.1.3. svime vlada logos - heraklitska slika svijeta

2.1.4. KOZMOPOLITIZAM - jednakost svih ljudi, ideja, građanina svijeta

2.2. EPIKUREJCI

2.2.1. utemeljitelj Epikur

2.2.2. filozofija jača čovjekovu samosvijest i pokazuje put sreći

2.2.3. SREĆA - bezbolan mir i bezbrižnost

2.2.4. naučava hedonizam - zadovoljstvo duha

2.3. SKEPTICI

2.3.1. osnivač Piron, sljedbenik Sekst Empirik

2.3.2. SKEPSA - SUMNJA

2.3.3. RELATIVIZAM - teza i antiteza su u ravnoteži

2.3.4. KONFORMIZAM - ništa nije sigurno, nema istine

3. SREDNJOVJEKOVNA FILOZOFIJA

3.1. PLOTIN I KRŠĆANSTVO

3.1.1. APSOLUTNI MONIZAM - sve nastaje iz Jednog procesom isijavanje

3.1.2. EMANCIJA - povezuje boga i svijet

3.1.3. stupnjevi bitka su um, ideje, duša i materija

3.1.4. PLOTIN - najznačajniji novoplatonist

3.2. SKOLASTIKA

3.2.1. 2 glavna pitanja: ODNOS VJERE I UMA (što ima prednost pri spoznavanju), PITANJE UNIVERZALIJA (postoji li nešto opće ili je sve pojedinačno?)

3.2.2. RAZDIOBA SKOLASTIKE

3.2.2.1. 1. RANA SKOLASTIKA

3.2.2.1.1. podudaranje vjere i uma

3.2.2.1.2. Ivan Scot Eriugena, Anselmo Canterburgjski, Petar Abelarol, Herman Dalmatin

3.2.2.2. 2. ZRELA SKOLASTIKA

3.2.2.2.1. djelomično podudaranje vjere i uma

3.2.2.2.2. Aristotelove filozofije, Roger Bacon, Bonaventura, Toma Akvinski

3.2.2.3. 3. RASPAD SKOLASTIKE

3.2.2.3.1. renesansa - suprotstavljanje vjere i uma

3.2.2.3.2. Nikola Kuzanski, William Occan

3.3. PATRISTIKA

3.3.1. dijelom spada u antiku, dijelom u srednji vijek

3.3.2. 2 glavna cilja djelovanja

3.3.2.1. 1. obrana kršćanstva od različitih sekti

3.3.2.2. 2. izgradnja i razrada cjelokupnog kršćanskog sustava

3.3.3. AURELIJE AUGUSTIN

3.3.3.1. STVARALAŠTVO: "O Božjoj državi", "Ispovijesti"

3.3.3.2. TEOCENTRIZAM - ideja da je Bog u svemu i izvor svega

3.3.3.3. VOLUNTARIST - volja je bitna moć, "spoznaj da b i vjerovao, vjeruj da bi spoznao."

4. GNOSTICI I APOLOGETI

4.1. GNOSTICI

4.1.1. prvi pokušavaju spoznajom doći do istine vjere i uspostaviti filozofiju kršćanstva osnovnim problemom odnosa vjere i uma

4.1.2. ugrozili religiju i izazvali reakcije "braniteja vjere"

4.2. APOLOGETI

4.2.1. brane religiju i odbijaju svaku povezanost s filozofijom

4.2.2. vjeruju da je apsurdno išta pripitivati kad smo već došli do vjere

4.2.3. najpoznatiji predstavnik Tertulijan

5. EMPIRIZAM - LOCKE, BERKLEY, HUME

5.1. JOHN LOCKE

5.1.1. engleski filozof, politički pisac, otac prosvjetiteljstva

5.1.2. utemeljitelj gnoseologije

5.1.3. utemeljitelj empirizma - utemeljio ga je kao sustavni gnoseološki pravac (TABULA RASA)

5.1.4. 3. STUPNJA SPOZNAJE: INTUITIVNA, DEMONSTRATIVNA, SENZITIVNA

5.1.5. FILOZOFIJA POLITIKE

5.1.5.1. prirodno stanje odlikuje jednakost među ljudima

5.1.5.2. opravdava pravo na revoluciju

5.1.5.3. najznačajnije djelo "Dvije rasprave o vladi"

5.2. GEORGE BERKLEY

5.2.1. irski teolog i svećenik

5.2.2. poriče postojanje materije

5.2.3. NOMINALIZAM - srednjovjekovni nauk koji negira vrijednost pojma i kao egzistencijalizam uzima pojedinačnu stvar, a pojam je samo ime za tu pojedinačnu stvar

5.2.4. predmet spoznaje su ideje

5.2.5. SOLIPSIZAM - filozofsko vjerovanje da postoji samo osoba i njeno iskustvo

5.3. DAVID HUME

5.3.1. škotski filozof, povjesničar, empirist i skeptičar

5.3.2. odriče svaku moguću spoznaju - bilo tjelesne bilo duhovne supstancije

5.3.3. predmet ljudskog uma dijeli na odnose ideja i činjenica

5.3.4. stav mu je agnostički i skeptički

5.3.5. AGNOSTICIZAM - stav da je istinitost određenih tvrdnji nepoznata i neshvatljiva

6. RACIONALIZAM - DESCARTES, SPINOZA, LEIBNIZ

6.1. RENE DESCARTES

6.1.1. francuski filozof

6.1.2. najvažnija djela: "Rasprava o metodi", "Meditacije o prvoj filozofiji"

6.1.3. koristi sumnju kao metodu

6.1.4. PRAVILA METODE: jasnoća i razgovjetnost, pravilo sinteze, pravilo analize, pravilo provjere i sistematizacije

6.2. BARUCH DE SPINOZA

6.2.1. nizozemski filozof, Descartesov sljebenik

6.2.2. MONIZAM - postoji samo jedna supstancija koju izjednačava s Bogom i prirodom

6.2.3. smatra da ljudi spoznaju samo dva atributa; PROTEŽNOST I MIŠLJENJE

7. PROBLEM DRŽAVE

7.1. THOMAS HOBBES

7.1.1. engleski filozof

7.1.2. tvorac ideje društvenog ugovora, najpoznatije djelo "Levijatan"

7.1.3. država je rezultat društvenog ugovora

7.1.4. država je mnoštvo razumom ujedinjeno u jednu ličnost

8. PROSVJETITELJSTVO

8.1. DIDEROT I D´ALAMBERT

8.1.1. urednici Enciklopedije koja je izlazila 20 godina i izdano je preko 35 svezaka

8.2. HOLBACH

8.2.1. izraziti mehanicistički materijalist i otvoreni ateist

8.3. VOLTAIRE

8.3.1. DEIZAM - koncepcija prirodne religije, ideja da je bog kreator svijeta, ali se više ne upliće u zbivanja u svijetu

8.3.2. slobodni čovjek koristeći razum, stječući znanje može stvoriti bolji svijet

8.3.3. djelo "Rasprava o toleranciji" - izvor tolerancije vidi u razumu

8.3.4. filozofski roman "Candide ili o optimizmu" - polemika s Leibniovom idejom da je ovo najbolji mogući svijet

8.4. JEAN-JACQUES ROUSSEAU

8.4.1. "Društveni ugovori i Podrijetlo nejednakosti" - djela u kojima iznosi svoju teoriju društva i države

8.4.2. izvor sve nejednakosti je pojava privatnog vlasništva

8.4.3. zalaže se za neposrednu demokraciju - zakone donose građani te nema parlamenta

8.4.4. FILOZOFIJA ODGOJA - EMILE ILI O ODGOJU - prirodni odgoj; ljudi su urođeno pozitivni i cilj odgoja je spriječiti da se dijete udalji od svoje prirode

8.5. FRANCIS BACON

8.5.1. engleski filozof, pravnik i državnik

8.5.2. najznačajniije djelo: "Novi organon"

8.5.3. teži velikoj obnovi, znanje je moć

8.5.4. naš duh je sputan IDOLIMA

8.5.4.1. IDOLI PLEMENA - zasnovani su u ljudskom rodu, čovjek po prirodi griješi

8.5.4.2. IDOLI SPILJE - zablude koje čini pojedinac zbog manjkavosti svoje prirode, odgoja, znanja

8.5.4.3. IDOLI TRGA - najneugodniji, rezultat su međusobnog odnosa ljudi

8.5.4.4. IDOLI TEATRA - posljedica su filozofskih dogmi i teorija